15. maj – Dan civilnih žrtava rata u Gračanici
Edin Šaković - Prilog istraživanju ratnih zločina na području Gračanice u periodu od 1992. do 1995. godine (ubijeni i ranjeni civili)
Jedno od obilježja agresije na Bosnu i Hercegovinu i rata koji je vođen od 1992. do 1995. godine bila su teška kršenja pravila i običaja međunarodnog humanitarnog prava, te masovni ratni zločini koji su se dešavali širom zemlje. Prostor Gračanice nije izuzetak, iako se ova općina na vrijeme organizirala i uspješno odbranila od agresora, izbjegavši time sudbinu gradova i općina koji su okupirani, postavši mjesta najtežih masovnih zločina (uključujući zločine protiv čovječnosti i zločin genocida). Ipak, tokom tri i pol godine rata, Gračanica i okolna naselja nalazili su se na stalnoj meti neselektivnih napada artiljerijom, kao i vatre iz snajpera, protivavionskog naoružanja i teških mitraljeza, usmjerenih na civilne ciljeve. Osim toga, zabilježeni su i slučajevi težih ratnih
zločina, poput zarobljavanja i pogubljenja civila. Na spomenute i druge načine ubijeno je ukupno 115 civila. Ratni zločini počinjeni na prostoru Gračanice i nad stanovnicima ove općine tokom rata u Bosni i Hercegovini (od 1992. do 1995. godine) do sada nisu bili predmet historiografskih istraživanja, ali ni sudskih istraga i procesa, kojima bi se utvrdili i zakonski kaznili odgovorni za te zločine i tolike žrtve. U ovome članku iznose se osnovni podaci o ratnim zločinima počinjenim nad civilima na području općine, odnosno grada Gračanica. Članak je zasnovan na dostupnoj arhivskoj građi (najvećim dijelom dokumentacije nastale u radu nekadašnje Državne komisije za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima u Gračanici). Objavljivanjem ovih podataka želimo probuditi
svijest unutar lokalne zajednice o razmjerama zločina koji su se desili, ali i potaknuti širi društveni angažman u smislu upućivanja zahtjeva pravosudnim institucijama za procesuiranje ovdje opisanih slučajeva (barem onih najtežih).
Tokom oružane agresije na Bosnu i Hercegovinu i troipogodišnjeg rata na ovim prostorima, od proljeća 1992. do kasne jeseni 1995. godine, Gračanica je bila primjer sredine u kojoj je uspješno organizirana i vođena odbrana, zahvaljujući čemu su ovaj grad i općina izbjegli sudbinu krajeva osvojenih od agresora, koji su postali mjesta nekih od najtežih zločina počinjenih na tlu Evrope nakon Drugoga svjetskog rata – zločina koji jasno oslikavaju karakter oružanih sukoba vođenih na prostorima bivše Jugoslavije. Gračanica je, zahvaljujući naporima svojih branilaca, izbjegla sudbinu Bijeljine, Zvornika, Višegrada, Foče, Brčkog, Bosanskog Šamca, Prijedora i Kozarca, Sanskog Mosta, Vlasenice, Bratunca, Srebrenice i drugih stratišta… Međutim, nije izbjegla osjetne vojne gubitke, ali i znatne civilne žrtve, kao i velika razaranja i ogromne ratne štete. Ukupno je 325 Gračanlija poginulo je u
redovima Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine, a život je izgubilo i 150 civila, koji se službeno vode u kategoriji civilnih žrtava rata.
Kompletan članak Edina Šakovića iz Gračaničkog glasnika možete pročitati na linku:
