Nakon što budu objavljeni i potvrđeni konačni rezultati glasanja na Općim izborima u Bosni i Hercegovini uslijedit će delegiranje kandidata u Domove naroda koji imaju jednako važnu ulogu u imenovanju vlada, ali i imenovanje rukovodstva Federacije BiH.
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine se sastoji od Predstavničkog doma i Doma naroda. Zastupnici u Predstavničkom domu su izabrani direktno dok će u Dom naroda biti izabrani kroz delegiranje.
Iz Republike Srpske se u Dom naroda Bosne i Hercegovine bira pet delegata. Nakon izbora 2022. godine u Dom naroda iz Republike Srpske su prvobitno bila izabrana četiri delegata iz SNSD-a i jedan iz opozicije, ali je nakon odluke Suda BiH još jedan mandat ipak pripao opoziciji. Kontrolni paket u Domu naroda iz Republike Srpske podrazumijeva da se imaju četiri delegata.
Delegati se biraju tajnim glasanjem u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a prije toga se prave liste. Da bi opozicija iz Republike Srpske bila u situaciji da sigurno ima dva delegata i time barem teoretski stvori mogućnost zaobilaska SNSD-a u vlasti na državnom nivou, potrebno je da imaju 28 zastupnika u Narodnoj skupštini RS. Prema trenutnim rezultatima imaju 27 zastupnika dok probošnjačke stranke imaju dva mandata, tako da će biti zanimljivo posmatrati kako će se postaviti.
Federacija Bosne i Hercegovine
U Federaciji Bosne i Hercegovine Dom naroda ima 83 delegata i formira se iz kantonalnih skupština. U njemu se nalazi po 23 delegata iz konstitutivnih naroda i 11 delegata iz reda ostalih.
Kantonalne skupštine delegiraju po najmanje jednog delegata iz svakog konstitutivnog naroda ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu, a broj se određuje prema posljednjem popisu.
Nakon što se delegiraju delegati u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine, oni imaju ulogu u imenovanju predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH i imenovanju delegata u Dom naroda Bosne i Hercegovine.
Dom naroda Federacije BiH u državni Dom naroda imenuje pet Hrvata i pet Bošnjaka. Hrvate biraju hrvatski delegati u Domu naroda FBiH, a Bošnjake biraju bošnjački delegati.
Druga važna uloga delegata u Domu naroda jeste prilikom imenovanja kandidata za rukovodstvo Federacije Bosne i Hercegovine, tj. predsjednika i dva potpredsjednika. Rukovodstvo Federacije BiH ima ključnu ulogu u imenovanju Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
Za kandidaturu u rukovodstvu Federacije BiH u prvom krugu je potrebno dobiti minimalno 11 delegata iz Kluba naroda koji predlaže. Dakle bošnjački kandidat postaje onaj ko ima najmanje 11 ruku u bošnjačkom klubu, ukoliko takav ne postoji prag se spušta na 7 ruku, a isto vrijedi i za klubove Hrvata i Srba.
Nakon toga između tri izabrana člana rukovodstva Federacije BiH između sebe biraju predsjednika i potpredsjednika Federacije. Mandatara za premijera Federacije BiH daje predsjednik Federacije BiH uz podršku jednog ili dva potpredsjednika.
U slučaju da jedan od potpredsjednika ospori imenovanje mandatara može povući veto. O vetu će odlučivati klub naroda i potrebno je da ga podrži 14 delegata. Dakle, naprimjer, ukoliko se potpredsjednik iz hrvatskog naroda protivi mandataru i povuče veto, potrebno je da ga podrži 14 delegata u klubu Hrvata.
Izvor: klix.ba
Kantonalne skupštine – Skupština TK
Najdramatičnije promjene ipak su zabilježene na kantonalnom nivou.
Apsolutno najveći skok u analiziranim rezultatima napravio je Omer Berbić iz Naše stranke u Tuzlanskom kantonu.
Berbić je bio posljednji, 40. kandidat na listi, ali je osvojio 2.719 preferencijalnih glasova, odnosno 36,7 posto glasova Naše stranke. Prema preferencijama birača time je izbio na prvo mjesto liste – preskočivši čak 39 kandidata.
Emir Idrizović iz koalicije NES BiH, PDA i Naprijed u Tuzlanskom kantonu napredovao je sa 17. na drugo mjesto.
Emir Salihović iz SBB-a u Tuzlanskom kantonu bio je osmi kandidat, a prema preferencijama birača završio je na prvom mjestu liste. Među kandidatima koji su sa trećeg došli na prvo mjesto svojih lista su i Žarko Vujović iz Stranke za BiH u Tuzlanskom kantonu.
Izvor: Klix.ba
U utrci za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH u vodstvu SDA
Prema novom presjeku preliminarnih rezultata Općih izbora u Bosni i Hercegovini koje je objavila Centralna izborna komisija BiH, Stranka demokratske akcije (SDA) vodi na izborima za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH sa 30,64 posto glasova.
Slijedi Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) sa 15,41 posto osovjenih glasova.
Koalicija HDZ BiH, HSS SR, HSP BiH, HKDU, HSP AS, HDU, HSP HB i HRAST osvojila je 13,56 posto, a SBiH – Stranka za Bosnu i Hercegovinu 9,01 posto.
Slijede Narod i pravda (NIP) sa 6,52 posto, Željko Komšić – za građansku državu DF/GS sa 6,03, te koalicija NES BiH, PDA, Naprijed -Za evropsku BiH zajedno sa 4,17 posto, Naša stranka sa 3,84 posto i Koalicija HDZ 1990-HRS-HDS-HSS sa 3,29 posto glasova.
Obrađeno je 817.925 glasačkih listića, od toga je važećih 748.526 (91,52 posto).
Izvor: Sedmica.ba
CIK ažurirao rezultate za Predsjedništvo BiH
Centralna izborna komisija (CIK BiH) objavila je jutros nove preliminarne rezultate Općih izbora u BiH.
Nakon obrađenih 818.098 glasačkih listića u Federaciji BiH, Darijana Filipović (HDZ BiH) povećala je prednost u odnosu na ostale kandidate te se nalazi u uvjerljivom vodstvu za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda sa osvojenih 109.168 glasova.
Slaven Kovačević iz Demokratske fronte osvojio je 71.568 glasova, dok je nezavisni kandidat Zdenko Lučić dobio 53.724 glasa.
Rezultati izbora za Predsjedništvo BiH iz reda bošnjačkog naroda su sljedeći: Denis Bećirović 210.483 glasa, Bakir Izetbegović 187.753, Semir Efendić 141.315, a Fahrudin Radončić 11.852 glasa.
Prema preliminarnim podacima Centralne izborne komisije BiH, nakon obrađenih 89,14 posto biračkih mjesta u Republici Srpskoj, kandidatkinja SNSD-a Željka Cvijanović ostvarila je nedostižnu prednost u utrci za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda sropskog naroda sa osvojenih 288.606 glasova.
Izvor: Sedmica.ba
Ko je više dobio, a ko manje?
Oni koji su dobili više ili manje nakon Izbora 2026. već se mogu prepoznati iz preliminarnih rezultata Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, iako prebrojavanje još nije završeno. Rezultati pokazuju jačanje SDA i Stranke za BiH u Federaciji BiH, novi mandat Denisa Bećirovića i Željke Cvijanović, ulazak Darijane Filipović u Predsjedništvo BiH, ali i osjetan pad podrške Demokratskoj fronti, Narodu i pravdi i Našoj stranci.
Rezultati su i dalje preliminarni, a u njima još nema glasova pristiglih poštom, putem mobilnih timova, diplomatsko konzularnih predstavništava i potvrđenih glasačkih listića.
Dosadašnji rezultati zato još ne daju konačnu raspodjelu svih mandata, ali dovoljno jasno pokazuju u kojem pravcu se promijenio odnos političkih snaga nakon četverogodišnjeg mandata.
SDA ponovo uvjerljivo prva u FBiH
Stranka demokratske akcije jedan je od najvećih dobitnika izbora na parlamentarnom nivou u Federaciji BiH. Prema jednom od posljednjih objavljenih presjeka za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH iz Federacije, SDA ima 31,53 posto glasova. SDP BiH je drugi sa 15,47 posto, dok je koalicija okupljena oko HDZ-a BiH na 13,36 posto.
SDA je u odnosu na prethodne izbore povećala rezultat za više od šest procentnih poena. Taj rast je politički značajan jer stranku ponovo postavlja na poziciju ubjedljivo najsnažnije pojedinačne političke opcije među biračima u Federaciji BiH.
Najnoviji podaci sa kandidatskih lista dodatno pokazuju razmjere tog rezultata. SDA je za državni parlament u Federaciji imala više od 231 hiljade glasova, dok su među njenim najuspješnijim kandidatima Haris Zahiragić, Muamer Zukić i Midhat Čaušević.
Ipak, snažan rezultat stranke nije prenesen i na utrku za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Bakir Izetbegović drugi izborni ciklus zaredom nije uspio pobijediti Denisa Bećirovića. To SDA stavlja u neobičnu političku poziciju, stranka je jedna od najvećih pobjednica parlamentarnih izbora, dok je njen predsjednik ponovo izgubio direktnu utrku za Predsjedništvo BiH.
Denis Bećirović zadržao mandat, SDP stabilizirao poziciju
Denis Bećirović također je među jasnim pobjednicima izbora. Prema preliminarnim rezultatima vodi ispred Bakira Izetbegovića, Semira Efendića i Fahrudina Radončića te bi trebao nastaviti mandat u Predsjedništvu BiH.
Njegov rezultat važan je i zbog činjenice da je ostvaren u trenutku kada dio stranaka koje su činile dosadašnju vlast u Federaciji bilježi pad. Bećirović je tako uspio zadržati ličnu biračku podršku uprkos nezadovoljstvu koje je dio birača iskazao prema pojedinim strankama aktuelne vlasti.
SDP je istovremeno ostvario solidan parlamentarni rezultat. Sa 15,47 posto glasova za državni parlament iz Federacije druga je politička opcija iza SDA, a u odnosu na prethodne izbore bilježi rast od približno dva procentna poena.
Prema posljednjim dostupnim podacima, SDP je na državnom nivou u Federaciji imao više od 114 hiljada glasova. Najviše pojedinačnih glasova unutar stranke imali su Zukan Helez, Saša Magazinović i Jasmin Imamović.
Stranka za BiH među najvećim dobitnicima
Rezultat Stranke za Bosnu i Hercegovinu jedan je od značajnijih pomaka na političkoj sceni Federacije. SBiH je prema preliminarnim podacima osvojila 8,73 posto glasova za državni parlament, što predstavlja rast od približno šest procentnih poena u odnosu na izbore prije četiri godine.
Stranka je tako došla do pozicije četvrte političke opcije prema broju glasova u Federaciji, ispred NiP-a, DF-a i Naše stranke. Prema kasnijem presjeku rezultata, SBiH je imala gotovo 65 hiljada glasova za državni parlament, a Džemal Smajić bio je kandidat sa najvećom pojedinačnom podrškom na njenim listama.
Semir Efendić nije uspio ugroziti Bećirovića i Izetbegovića u utrci za Predsjedništvo BiH, ali rezultat njegove stranke pokazuje da SBiH ulazi u novi izborni ciklus sa znatno većim koalicionim kapacitetom nego nakon izbora 2022. godine.
HDZ dobio ono što mu je godinama izmicalo
HDZ BiH može se svrstati među političke pobjednike prije svega zbog rezultata Darijane Filipović. Nakon više izbornih ciklusa u kojima kandidat HDZ-a nije osvajao mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Filipović je prema preliminarnim rezultatima ostvarila prednost nad Slavenom Kovačevićem i ostalim kandidatima.
Na parlamentarnom nivou HDZ i partneri zadržali su stabilnu poziciju. Koalicija je prema preliminarnom presjeku osvojila 13,36 posto glasova za državni parlament iz Federacije BiH, što joj donosi treće mjesto iza SDA i SDP-a.
Rezultat HDZ-a dodatno dobija na političkoj težini zbog činjenice da je Hrvatska petorka osvojila 4,46 posto glasova i prešla izborni prag. Time se unutar hrvatskog biračkog tijela pojavila dodatna parlamentarna opcija, ali bez ugrožavanja vodeće pozicije HDZ-a BiH.
SNSD zadržao dominantnu poziciju u Republici Srpskoj
U Republici Srpskoj izbori nisu donijeli promjenu na vrhu političke scene. Željka Cvijanović prema ažuriranim rezultatima ima 284.934 glasa za člana Predsjedništva BiH, dok Marinko Božović ima 136.799, a Nebojša Vukanović 93.389 glasova.
SNSD vodi i na parlamentarnim nivoima. Za Narodnu skupštinu Republike Srpske imao je 38,85 posto glasova, dok je za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH imao 40,91 posto.
Savo Minić također ima značajnu prednost u utrci za predsjednika Republike Srpske. Prema posljednjem objavljenom presjeku imao je 269.290 glasova, dok je Branko Blanuša bio na 216.867.
Za opoziciju u Republici Srpskoj to znači još jedan izborni ciklus u kojem nije uspjela preuzeti ključne pozicije od SNSD-a.
DF pretrpio jedan od najvećih padova
Demokratska fronta nalazi se na suprotnoj strani izborne bilance. Stranka je prema preliminarnim rezultatima za državni parlament iz Federacije osvojila 6,38 posto glasova, dok je prije četiri godine imala 10,52 posto.
Gubitak je dvostruk. DF je oslabio na parlamentarnom nivou, dok njen kandidat Slaven Kovačević nije uspio osvojiti mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH koje je u prethodnim mandatima pripadalo Željku Komšiću.
Na kandidatskim listama DF-a najviše glasova prema posljednjem dostupnom presjeku imao je Zlatan Begić, dok je Željko Komšić bio neposredno iza njega.
Upravo kombinacija gubitka mjesta u Predsjedništvu i pada parlamentarne podrške čini DF jednim od jasnijih gubitnika ovog izbornog ciklusa.
NiP i Naša stranka platili cijenu učešća u vlasti
Narod i pravda također bilježi slabiji rezultat nego prije četiri godine. Koalicija NiP-a i SD BiH prema preliminarnim rezultatima osvojila je 6,9 posto glasova za državni parlament, dok je NiP na izborima 2022. imao 8,23 posto.
Najviše pojedinačnih glasova na listama NiP-a imao je predsjednik stranke Elmedin Konaković, ali rezultat stranke u cjelini pokazuje pad podrške nakon mandata provedenog u vlasti na nivou Federacije i Bosne i Hercegovine.
Naša stranka ima još izraženiji problem. Prema preliminarnim rezultatima osvojila je 4,03 posto glasova, u odnosu na 5,2 posto na prethodnim izborima.
Stranka je i dalje iznad izbornog praga prema trenutnom presjeku, ali sa znatno manjim prostorom za politički utjecaj nego u prethodnom mandatu. Sabina Ćudić je sa više od devet hiljada glasova trenutno najuspješnija kandidatkinja Naše stranke za državni parlament.
NES, PDA i Naprijed bez očekivanog iskoraka
Koalicija NES BiH, PDA i Naprijed prema preliminarnom presjeku ima 4,08 posto glasova za državni parlament iz Federacije. To je manje od rezultata koji je politički blok okupljen oko NES-a imao prije četiri godine, kada je osvojeno 4,88 posto.
Rezultat im omogućava ostanak u parlamentarnoj utakmici, ali ne pokazuje značajniji rast koji bi ovu koaliciju pretvorio u jednu od vodećih alternativa najvećim strankama.
Izbori promijenili odnos snaga, ali nisu srušili sve stare podjele
Prvi presjek pobjednika i gubitnika pokazuje da birači nisu poslali jedinstvenu poruku svim strankama vlasti. SDP je sačuvao i djelimično popravio parlamentarni rezultat, a Denis Bećirović zadržao prednost u utrci za Predsjedništvo. Istovremeno su NiP i Naša stranka izgubili dio podrške.
SDA je uvjerljivo ojačala na parlamentarnim listama, dok je Stranka za BiH napravila jedan od najvećih skokova među većim političkim subjektima. HDZ je zadržao parlamentarnu snagu i, prema preliminarnim rezultatima, dobio mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
U Republici Srpskoj SNSD je još jednom potvrdio dominantnu poziciju, a rezultati Željke Cvijanović i Save Minića pokazuju da opozicione stranke ni na ovim izborima nisu uspjele preokrenuti odnos snaga.
Konačna slika zavisit će od preostalih biračkih mjesta, glasova poštom, mobilnih timova, DKP-a i potvrđenih glasačkih listića.
Izvor: Slon.ba
PREGLED POBJEDE PO KANTONIMA (PREDSJEDNIŠTVO)
Preliminarni rezultati Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine za Predsjedništvo BiH na Općim izborima 2026. pokazali su Denisa Bećirovića, Željku Cvijanović i Darijanu Filipović kao pobjednike, a mi smo analizirali uspjeh kandidata po kantonima u Federaciji BiH.
Bakir Izetbegović je dobio najviše glasova u Brčko distriktu BiH i još dva kantona, Denis Bećirović i Semir Efendić su pobijedili u po dva kantona, a Darijana Filipović je imala najveći broj glasova u četiri kantona.
Prema podacima obrađenim na 95,52 posto biračkih mjesta, Denis Bećirović ima najviše glasova u Unsko-sanskom i Tuzlanskom kantonu. U Unsko-sanskom kantonu osvojio je 41,2 posto, dok je drugi Bakir Izetbegović sa 28,8 posto. U Tuzlanskom kantonu Bećirović ima 36,3 posto, a Izetbegović 32,8 posto.
Izetbegović, prema istim podacima, vodi u Brčko distriktu BiH među biračima koji su uzeli listić iz Federacije BiH sa 31,5 posto, ispred Bećirovića koji ima 28,4 posto.
Izetbegović je prvi i u Zeničko-dobojskom kantonu sa 30,8 posto, dok Bećirović ima 27,1 posto. U Srednjobosanskom kantonu Izetbegović je na 28,1 posto, a druga je Darijana Filipović sa 24,4 posto.
Filipović ima izraženu prednost u kantonima s većinskim hrvatskim stanovništvom. U Zapadnohercegovačkom kantonu osvojila je 76,0 posto naspram Zdenka Lučića koji je imao 23,1 posto. U Posavskom kantonu je imala 65,7 posto, a drugoplasirani je ponovo Lučić s 11,4 posto. U Kantonu 10 je Filipović dobila 49,7 posto, a Lučić 35,4 posto. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu je Filipović imala 40,1 posto, a na drugom mjestu je Izetbegović s 18 posto glasova.
Semir Efendić vodi u Kantonu Sarajevo sa 34 posto ispred Bećirovića koji ima 28,5 posto. U Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde Efendić je na 43,2 posto, dok je Bećirović drugi sa 29,4 posto.
U utrci za Predsjedništvo je Bećirović pobijedio s 38,17 posto glasova među kandidatima iz reda bošnjačkog naroda, Filipović je pobijedila sa 46,56 posto u odnosu na druga dva kandidata iz reda hrvatskog naroda, a Cvijanović je pobijedila sa 55,41 posto glasova u odnosu na tri protivkandidata.
Izvor: klix.ba
