Pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju Badnji dan, pripremajući se za najradosniji hrišćanski praznik, Rođenje Isusa Hrista – Božić.
Ujutro najstariji muški ukućanin usiječe hrastovo ili cerovo drvo – badnjak, kojeg vjernici unose u svoje domove.
Ime badnjak povezano je sa rječju bdijeti budući da se na taj dan bdjelo čekajući rođenje Isusa Hrista. Zbog samog običaja bdenja i jer prije nije bilo struje, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama koje su bile i simbol novog života i nade.
Smatra se i da se ljudi okupljeni oko badnjaka zagrijavaju ljubavlju i slogom, a da svjetlost badnjaka unose u mrak neznanja i praznovjerja.
Na sam Badnji dan svi ukućani rano ustaju, a žene prave božićni ručak, spremaju dom i pripremaju posnu hranu za večeru, jer se na Badnjak posti. Sa badnjom večerom završava se i četrdesetodnevni post.
Na Badnji dan se peče i božićna pečenica.
