Četiri udruženja mljekara u Bosni i Hercegovini, koja zastupaju područja na kojima se proizvodi gotovo 70 posto sirovog mlijeka u zemlji, zatražila su od nadležnih institucija hitno uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje i smanjenje uvoza. Upozoravaju da je stanje u mljekarskom sektoru sve teže, da se farme zatvaraju, a proizvođači suočavaju s novim najavama smanjenja otkupne cijene mlijeka.

Prema upozorenjima mljekara, tri mljekare najavile su novo smanjenje otkupne cijene za pet feninga, dok je jedna zadruga već u potpunosti obustavila otkup mlijeka. Proizvođači ističu da su troškovi proizvodnje visoki, dok otkupne cijene ne prate njihove potrebe, zbog čega je opstanak brojnih farmi doveden u pitanje.

Problemi su izraženi i u Republici Srpskoj, gdje je više od 30 farmi do sada rasprodalo grla i obustavilo proizvodnju. Ni situacija u Federaciji Bosne i Hercegovine nije bolja. Zbog sličnih problema nedavno su ugašene i dvije velike farme na području Živinica.

Mljekari upozoravaju da bi nastavak ovakvog trenda mogao imati ozbiljne posljedice po domaću poljoprivredu, prehrambenu sigurnost i egzistenciju velikog broja porodica koje direktno ili indirektno zavise od proizvodnje mlijeka.

Kao jedan od ključnih problema proizvođači navode veliki priliv mlijeka i mliječnih prerađevina iz inostranstva, koji, prema njihovim ocjenama, dodatno otežava plasman domaćih proizvoda na tržištu.

Prema podacima koje su sektorska udruženja dostavila uz zahtjev za uvođenje zaštitnih mjera, od januara do kraja augusta ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 33,35 miliona kilograma mlijeka i mliječnih prerađevina, ukupne vrijednosti 159,70 miliona konvertibilnih maraka.

Istovremeno, domaći proizvođači nastoje održati proizvodnju uprkos rastućim troškovima stočne hrane, energenata, rada i održavanja farmi. U takvim okolnostima, upozoravaju mljekari, sve je teže osigurati ekonomsku održivost proizvodnje i nastaviti ulaganja u razvoj farmi.

Gašenje farmi ne znači samo gubitak pojedinačnih proizvođača. Ono dovodi i do smanjenja domaće proizvodnje, manjeg broja grla, ugrožavanja radnih mjesta i povećanja zavisnosti Bosne i Hercegovine od uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda. Posljedice bi mogle osjetiti i druge djelatnosti povezane s poljoprivredom, od dobavljača stočne hrane do prerađivačke industrije.

Koje mjere traže mljekari?

U zahtjevu upućenom institucijama Bosne i Hercegovine četiri udruženja predložila su uvođenje prelevmana, odnosno posebnih uvoznih nameta, u iznosu od 0,38 do 3,19 KM po kilogramu, zavisno od vrste proizvoda. Zatraženo je i uvođenje carinskih kvota za određene kategorije mliječnih proizvoda.

Predložene mjere, prema stavu udruženja, trebale bi doprinijeti zaštiti domaćih proizvođača, olakšati plasman mlijeka proizvedenog u Bosni i Hercegovini i stvoriti povoljnije uslove za opstanak farmi. Udruženja su predložila i način raspodjele prihoda koji bi bili ostvareni primjenom ovih mjera.

Ipak, eventualno uvođenje novih uvoznih nameta i kvota zahtijeva razmatranje nadležnih institucija, uključujući njihove pravne i trgovinske implikacije, kao i usklađenost s obavezama Bosne i Hercegovine.

Mljekari čekaju odgovor institucija

Četiri udruženja koja su potpisala zahtjev predstavljaju područja na kojima se proizvodi gotovo 70 posto sirovog mlijeka u Bosni i Hercegovini. Zbog toga smatraju da je neophodno hitno reagovati kako bi se spriječilo dalje gašenje farmi i dodatno slabljenje domaće proizvodnje.

Kako navode, od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine već drugu sedmicu zaredom nisu dobili povratnu informaciju o svom zahtjevu.

Mljekari poručuju da je za očuvanje sektora potrebno brzo i konkretno djelovanje nadležnih institucija. U suprotnom, upozoravaju, nastavak zatvaranja farmi mogao bi dodatno smanjiti domaću proizvodnju i povećati oslanjanje na uvoz.

Za proizvođače mlijeka pitanje zaštite domaće proizvodnje nije samo pitanje cijene i tržišne konkurencije, nego i opstanka porodičnih gazdinstava, očuvanja radnih mjesta i budućnosti poljoprivrede u Bosni i Hercegovini.