Ukidanje “bijelog hljeba”, iskrena namjera ili populizam?

Predstavnički Dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je još jednom glasao o tome da ukidanje bijelog hljeba nosiocima javnih funkcija dođe na dnevni red.

Nedostajala su dva glasa kako bi ova inicijativa dobila podršku. Ukupno je 48 zastupnika glasalo za, a među njima su bili uglavnom opozicioneri.

Zastupnik Stranke za Bosnu i Hercegovinu, Admir Čavalić je istakao da su im nedostajala samo dva glasa za konačno uvrštavanje bijelog hljeba u dnevni red.

“Nedostajala su dva glasa za, da izglasamo te izmjene zakone koje se nisu samo odnosile na bijeli hljeb. One su uključivale regulaciju paušala, rada u komisiji tokom radnog vremena, u smislu d ane treba to biti plaćeno, smanjivanje regulacije otpremnina, kada je riječ o zastunicima i sl.

To je bilo jedno sistemsko rješenje na kojim se je dugo radilo. Kolega Purić, Raguž Nikšić i moja malinkost. Mi smo to predložili prošle godine, prethodno sam ja od 2022. godine tražio ukidanje bijelog ljeba kroz upućivanje zakonskog rješenja, međutim, nikada se nije moglo staviti na dnevni red.

Juče smo bili najbrži i da se to usvojilo, to bi uštedilo par miliona, eventualno otprilike deset miliona konvertibilnih maraka godišnje, kada je riječ o Federaciji.” istakao je Čavalić.

Bijeli hljeb predstavlja naknadu koju nosioci javnih funkcija primaju u određenom periodu nakon isteka mandata u slučaju da ne ostvare novo zaposlenje.

Visina naknade je u ravni sa njihovom uobičajenom zastupničkom platom i mogu je primati do godinu dana. Od četiri federalna zastupnika iz Gračanice, tri su bila za uvrštavanje inicijative za ukidanje bijelog hljeba na dnevni red, dok je jedan bio suzdržan.

Za su glasali Rahim Gadžić (SDA), Alen Mujić (DF) i Mirsad Čamdžić (Naša stranka).

Mirsad Čamdžić, zastupnik Naše stranke za Radio Gračanicu je rekao:

“Ja sam bio za i zastupnici iz Naše stranke glasali su također za, što znači da smo se mi odvojili od parlamentarne većine koja je bila protiv ovoga.

Mislim da je zakon itekako potreban, prošao je u sjeni. Ispod radara je prošlo daleko više drugih stvari, ne samo bijeli hljeb.

Posijećavam, što je interesantno za Gračanicu i za Radio Gračanicu, ni jedan od četiri zastupnika sasvim siguro nije u opciji uzimanja bijelog hljeba i nema pravo i nema nikakav interes da štiti tu privilegiju. Niko neće uzeti taj bijeli hljeb.

Međutim, Ono što je interesantno je da ovim zakonom obuhvaćeno usvanjenje osnovice za platu i sada je to propušteno. Propušteno zato što je usvojen budžet, može se raditi tek sljedeće godine. Međutim, od ovih privilegija paušali i bijeli hljeb se može podnijeti već na narednoj sjednici.

Paušali su daleko veći trošak za profesionalno angažovane zastupnike. Ja sam ovdje, mislim da imam moralno pravo to reći, kao vježnik u Općini Gračanica, dao pismenu izjavu, kada se povećavao paušal, da se odričujem povećanja bez obzira da li će to proći ili ne. I tako je bilo do kraja mog mandata.

Slično sam uradio i u federalnom parlamentu. Ponudio sam predlagačima zakona Amiru Puriću iz Naše stranke Damiru Nikšiću nezavisnom zastupniku, Slavenu Ragužu iz HRS-a i Admiru Čavaliću iz Stranke za BIH, da zajedno sa mnom potpišemo izjavu u kojoj se mi, kao poruka, odričemo prava na paušal bez obzira da li će taj zakon proći ili ne.

Obično se predlaže, znajući da nešto neće proći, i onda se kupe politički poeni, a targetiraju se ljudi koji nisu glasali za to. Htio sam da ovim primjerom pokažemo da mi nismo takvi, međutim, Oni su se pod navodnim znacima pravili mrtvi i nisu mi odgovorili, iako sam im uručio, da to zajedno potpišemo i da s tim izađemo pred novinare.”

Nihad Krajinović, zastupnik SDP-a, bio je suzdržan, pitali smo ga za razlog.

“Prijedlog djela zastupnika je bio populistički čin pred izbornu godinu, hajdemo tako reći. Ja se poslije te sjednice nisam htio oglašalati jer što god bi rekli, pa možda evo i ova današnja izjava, neki će misliti da je to pravdanje nas koji smo bili suzdržani ili protiv.

Pravno ne bi bila provodiva ta odluka odnosno izmjena tog zakona bez potpune izmjene u kojoj bi razvrstali zaposljenike parlamenta, to su ljudi koji radi u administraciji i nas. Uovom slučaju ne bi bila pravno provodiva odluka jer bi ovom odlukom doveli ljude u problem i ne bi imali platu.

Teško je to ljudima objasniti jer misle da je to sad neki način našeg pravdanja. Mi smo prije sjedmice parlamenta, dan prije, dogovorili bili s premijerom da se u toku godine, ako zastupnici to zaista žele, sačine obje odluke izmjene zakona u kojim bi razvrstali zaposlenike parlamenta, a u drugoj plate ili naknade, a da to ne košta uposlenike koji rade u parlamentu.

Moram isto reći u mandatu za 2010-2014. su ukinuti dio pogodnosti koje su zastupnici tada primali i dolaskom nove vlaste 2015. odnosno krajem 2014. godine pa do 2023. godine. Pred izdore ponovo se pušta ta priča o ukidanju tzv. “bijelog hljeba”.”

Predlagači inicijative za ukidanje bijelog hljeba i drugih privilegija najavili su da će ovu inicijativu nastaviti predlagati u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine.