U Gračanici promovisan 60. broj Gračaničkog glasnika

Novi, 60. broj “Gračaničkog glasnika” izlazi na preko tri stotine stranica, kako i dolikuje jubilarnom broju.

U svojim ustaljenim rubrikama – Povodom, Teme, Prošlost, Građa, Zavičaj i Riječ, te Listove gračaničkog kalendara, novi Glasnik donosi tridesetak i više novih radova, članaka i priloga – o Gračanici i njenoj užoj i široj okolini.

Uz prigodno uredničko slovo na samome početku, koje potpisuje glavni i odgovorni urednik dr. Omer Hamzić, o šezdeset brojeva i trideset godina kontinuiranog izlaženja “Gračaničkog glasnika” nadahnuto piše naš dugogodišnji saradnik – književnik, novinar i publicista Zlatko Dukić, večeras i naš gost, koji Glasnik prati još od prvih brojeva.

U rubrici POVODOM, dr. Omer Hamzić objavljuje osvrt na historijsku ulogu i značaj Alije Izetbegovića, u povodu stogodišnjice njegova rođenja – pismenu verziju izlaganja na promociji brošure odabranih citata prvoga predsjednika BiH i vrhovnoga koman-danta Armije RBiH, koju je Izdavačka kuća “Monos” Gračanica, uz pokroviteljstvo Grada Gračanica izdala u avgustu ove godine.

Rubrika TEME donosi jedan zaboravljeni rad čuvenog kulturnog historičara Smajla Balića, objavljen 1960. na njemačkom jeziku, kojeg je preveo i priredio dr. Salim Hadžić.

Rubrika PROŠLOST popunjena je sa tri rada. Vaš večerašnji prezentator bavi se zagonetnom ličnošću najvećeg gračaničkog vakifa Ahmed-paše Budimlije, a u svjetlu jednog novopronađenog osmanskog dokumenta – kojeg je, u rubrici GRAĐA, preveo i sa transliteracijom i faksimilom objavio mr. sc. Kemal Nurkić.

Naša stalna saradnica Mina Kujović iz Sarajeva donosi podatke o Gradskome poglavarstvu u Tešnju u prvim godinama monarhističke Jugoslavije, dok se dr. Izet Hadžić i mr. Alija Mevkić bave osnivanjem prvoga kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine: Tuzlansko-podrinjskog kantona.

Rubriku GRAĐA otvara spomenuti prilog mr. Kemala Nurkića, a slijede zatim – podaci o stradalim vojnicima u Prvome svjetskom ratu iz sela Rapatnica, koje je istražio i priredio naš mladi saradnik Meldin Kešetović, kao i zabilježena svjedočanstva trojice Gračanlija o stradanjima u Drugome svjetskom ratu i neposrednom poraću, koja je zabilježio dugogodišnji saradnik Glasnika, Gračanlija sa sarajevskom adresom – Nihad Halilbegović. Tu su, također, i pribilježena sjećanja o počecima gračaničke gimnazije, od našega istaknutog ljekara specijaliste prof. dr Muharema Zildžića – nekadašnjeg gimnazijalca iz prve generacije ove škole.

Rubrika ZAVIČAJ uvijek je dosta raznolika, a ovaj put i bogata. Naš saradnik, mr. Ago Mujkanović iz Tešnja (rodom iz Gradačca, dakle komšija i sa sjevera, i sa jugozapada), piše o drevnome kultnome mjestu na uzvisini Monj iznad Doborovaca, objavljujući podatke koje je o ovoj “vilinskoj planini”, kako je naziva, još krajem XIX. vijeka zabilježio austrougarski etnolog dr. Fridedrich Solomon Krauss. U istoj rubrici, vaš prezentator objavljuje par fotografija i zapisa koje je u svoju rodnu Gračanicu poslao dugogodišnji Zagrepčanin Ahmet Ahmetašević, dok naš profesor Samer Fazlić piše o SOS selu u Gračanici, povodom tridesete godišnjice osnivanja. Na kraju, predstavljajući “Likove zavičaja” – dr. Omer Hamzić piše o rahmetli Emiru Tihiću, istaknutom sportskom radniku i hroničaru, nekadašnjem saradniku “Grač. Glasnika”.

Rubrika RIJEČ, kojom Glasnik još od prvoga broja afirmira književnost i književno stvaralaštvo, ovaj put predstavlja troje književnih stvaralaca. Jedan od njih je naš već dobro poznati i nagrađivani književnik dr. Omer Ć. Ibrahimagić iz Tuzle, ljekar po struci i univerzitetski profesor, ujedno i pjesnik, prozaista i esejista, koji se predstavlja sa 10 pjesama. Drugo dvoje su naši sugrađani. Spomenimo, najprije, mladu Eminu Puškar, srednjoškolku sa, kako to dr. Hamzić zapisa, “istančanim osjećajem za stih, originalnog pjesničkog izraza”, dodajući da na velika vrata ulazi u ovaj časopis, te da će se za nju (kako kaže) “vjerujemo, još čuti”. O Eminijoj poeziji piše profesorica Lejla Đulić. Tu je i naš Mirsad Čamdžić, nekoć vrstan novinar, danas uspješan političar, ali i nadaren prozaista. On je još u 44. broju Glasnika po prvi put objavio svoje kratke priče. Sada objavljuje i novih pet, a nadamo se da će to biti osnova buduće zbirke. O njegovoj prozi pišu profesor književnosti i publicista Amer Tikveša iz Sarajeva, kao i naš dr. Omer Hamzić.

Na kraju, Mina Kujović piše o doprinosu Mevlide Serdarević – nekadašnje saradnice Glasnika – istraživanju uglednih bošnjačkih porodicaa, a potom slijede prikazi i osvrti na neke od u međuvremenu objavljenih knjiga.

Na zadnjim stranicama Glasnika već je tradicionalna rubrika – “Listovi Gračaničkog kalendara”, hronika događaja i dešavanja u Gračanici, koju ovaj časopis ispisuje još od prvoga broja.

***

“Gračanički glasnik”, u svom jubilarnom, 60. izdanju, zadržava formu, koncept i kontinuitet utemeljen prije 30 godina.

Ranije smo, prilikom sličnih godišnjica, govorili da je malo časopisa u Bosni i Hercegovini koji se takvim kontinuitetom mogu pohvaliti. Danas, nažalost, teško da to možemo reći i za jedan – barem one koji po konceptu liče na “Gračanički glasnik”.

Ipak, “Glasnik” opstaje i traje, i na pragu svog trideset i prvog godišta.

Hvala svima koji ovaj projekat podržavaju, a hvala i svima koji su večeras došli da svojim prisustvom uveličaju ovaj jubilej.