Bajram Šerif Mubarek Olsun

Prema tradiciji, nakon klanjanja bajram-namaza i bajramske hutbe, pristupa se žrtvovanju kurbana. Kurbansko meso se dijeli onima koji su u potrebi, komšijama, familiji.

Kurban bajram 2019 kao i obično traje četiri dana. To je praznik koji je u uskoj vezi sa obavljanjem hadža i klanja kurbana.

To je praznik koji je u uskoj vezi sa obavljanjem hadža i klanja kurbana. Sva četiri dana, koliko traje Kurban-bajram, zabranjeno je muslimanima postiti.

Posebni običaji koji su vezani isključivo za Kurban-bajram:

– muslimani na putu od kuće do džamije na bajram-namaz uče, u sebi  i tiho, tekbire;

Po povratku iz džamije s bajram-namaza kolju se kurbani. Poslije toga se kurbansko meso dijeli rodbini, komšijama i prijateljima, siromašnim i drugima.

Kurbane dijele najviše djeca i običaj je da oni kojima se udijeli kurban daruju  djecu i  daju im bajramluk u novcu.

Valja posebno naglasiti da  se pod pojmom “komšija”, kojima se, dijeli i daje kurban, podrazumijevaju i komšije drugih vjeroispovjesti. Tako i Alejhisselam radio i postupao kada se radilo o podjeli kurbanskog mesa komšijama;

Od kurbanskog mesa sprema se ručak kojem prisustvuju članovi uže porodice.

Kurban bajram ima posebno mjesto u Islamu

Kada je riječ o kurbanu, treba reći da kod Bošnjaka postoji, reklo bi se, neka posebna vrsta kulta kurbana. Poznato je da je klanje kurbana, po islamskim propisima, za one koji ispunjavaju imovinske i druge uvjete, drugostepena islamska dužnost.

Međutim ima slučajeva da pojedini vjernici više drže do klanja kurbana nego do neke prvostepene islamske dužnosti, namaza ili posta.

Naime, u narodu postoje razna vjerovanja i uvjerenja da klanje kurbana otklanja bolesti, nesreće i druge nedaće u životu onoga koji ga kolje te životu njegove porodice i sl.

U mnogim našim krajevima običaj je da pojedini ljudi kurbane za svoje mrtve kolju uoči Kurban-bajrama, iako je vrijeme i njihovog klanja treći dan Kurban-bajrama.

Gledano sa stanovišta islamskih propisa o kurbanu, takav “kurban” nije valjan pa makar se klao iz imovine koju je umrli ostavio i oporučio i predstavlja običnu sadaku.

Zajednički bajramski običaji

Običaji koji su zajednički za oba bajrama mogli bi se ukratko ovako opisati:

Za bajrame se pripremaju da ih što ljepše dočekaju i provedu podjednako stari i mladi, bogati i siromašni, svaki prema svojim mogućnostima i običajima.

Uoči Bajrama, iza ikindija-namaza, a ponegdje i na bajrame ujutro, nakon klanjanja bajrama, odrasli muškarci i djeca posjećuju mezare bližnjih i uče Kur’an, suru  Jasin i sevap poklanjaju za njihove duše.

U Sarajevu je običaj da se na Ramazanski bajram, odmah iza bajram-namaza, ide na zijaret mezara svojih umrlih, osim pojedinaca koji to čine uoči Bajrama. Danas je u nas običaj da i žene prilikom Bajrama sve više zijaret čine mezare svojih bližnjih, što ranije nije bio običaj.

Nekada su poslije ikindija-namaza uoči Bajrama pucali topovi ili prangije. Kao jedan vidan znak njihovog nastupanja, uoči Bajrama se, u akšamsko doba, pale kandilji na munarama i pred jacijski ezan uče salavati na njima.

Na selima je doskoro bio običaj da ujutro, na bajrame, hodaju bubnjari i svirači od kuće do kuće, a domaćini ih darivaju. To se običavalo raditi naročito prvi dan Ramazanskog bajrama.

Svi oblače najljepšu odjeću za Bajram

U noći uoči Bajrama običaj je da se djeca vanredno okupaju, a odrasli ujutro, prije odlaska bajram, a svi ukućani oblače najljepšu odjeću koju imaju.

Često se djeci kupuje odjeća i obuća pred bajrame pa se i na taj način bajrami obilježavaju i uljepšavaju. Odrasli muškarci i muška djeca s njima odlazili su u najbližu džamiju na sabah i bajram-namaz.

Kako se čestita Bajram

Po povratku iz džamije nastaju čestitanja. Pucalo se iz lovačkih pušaka s kućnih prozora, i to mecima punjenim samo barutom, koji bi se za to posebno pripremali. I djeci se davalo da “povuku” obarač na pušci dok bi je neko stariji, držao svojim rukama.

Djeca čestitaju bajrame roditeljima ljubljenjem u desnu ruku, a roditelji uzvraćaju djeci ljubljenjem u čelo i davanjem bajramluka.

Nekada su se u većim mjestima i gradovima bajram i džuma klanjali isključivo na jednom mjestu, tzv. musalli, gdje su se okupljali svi klanjači toga grada.

Lokaliteti na kojima su se nalazile musalle i danas se tako nazivaju. Jedna musalla koja se do naših dana najviše sačuvala i zadržala od svojih obilježja je ona u Travniku.

Poruka za Kurban Bajram 2019 Bosna

“Treba nam vjera u zajedništvo i odgovornost naspram naše zajedničke sudbine, svih muškaraca i žena, prijatelja i komšija.

Vjera u kojoj ćemo biti jedni drugima polog i zalog o kome ćemo brinuti. Svjesni smo da toga neće biti ukoliko budemo na krivom putu.

Prestanimo graditi naše panteone lažnih božanstava, kumire oholosti i samodopadljivosti.

Žrtvovati njih, lažna božanstva, jedini je put naše sigurnosti, mirnog i prosperitetnog života, života u radosti susretanja i praštanja.

Mnogo je primjera koji nas upućuju na moralne vrijednosti, kao jedino ishodište sretnog života”, naglasio je jednom prilikom reis Kavazović.